Jadransko more:
Jadransko se more proteže od sjeverozapada prema jugoistoku i zauzima područje između Balkanskog i Apeninskog poluotoka (783 km). Prosječna širina Jadrana doseže 170 km. Dio koji pripada Republici Hrvatskoj nalazi se uz istočnu obalu, koja se proteže od Prevlake na jugu do Savudrije na zapadu, i uključuje sve otoke, otočiće i stijene duž obale, kao i arhipelag Palagruže.
Kada doći:
Najbolje razdoblje za boravak u Hrvatskoj je između travnja i listopada. Ljetne temperature mogu doseći 38°C, dok su temperatura mora penje do ugodnih 26°C tijekom ljeta. Vrhunac sezone (srpanj i kolovoz) nudi mnogo zabave i uzbuđenja gostima željnima takvog odmora, dok oni gosti u potrazi za odmorom daleko od glasne glazbe iz disko klubova mogu ga naći ma mnogim mirnim i tihim mjestima koje omogućava raznolikost hrvatske obale. Ožujak je popraćen proljetnim suncem, kao i povremenim pljuskom, dok je rana jesen (rujan i listopad) idealna za ljude željne odmora. Van sezone plaže više nisu prenatrpane, a vrijeme je i dalje stabilno, dok je temperatura more ugodna. Ako dolazite zimi, ponesite toplu odjeću bez obzira na blagu mediteransku klimu. Jer iako temperatura rijetko doseže 0°C, vjetar zna biti neugodan.
Dubine
Najplići dio hrvatskog Jadran je u Istri, gdje dubina ne prelazi 50 metara. Od Pule, morsko se dno polako spušta u dugačku i usku dolinu, nazvanu "Jabučka kotlina", koja se proteže od Žirja do Italije. Najveća dubina tamo je oko 240 metara. Od "Jabučke kotline", dno se podiže prema Palagruži, gdje je najveća dubina oko 130 metara. Prema jugu, morsko se dno opet naglo spušta prema Južnoj jadranskoj dolini, gdje je najveća dubina izmjerena 1,300 metara.
Plime
Plimna kretanja Jadrana su relativno niske amplitude. U južnom dijelu, razlika rijetko prelazi nekih 40 centimetara, dok je u sjevernom dijelu nešto veća, tako da se penje do 1 metra u Istri i Tršćanskom zaljevu. U nekim uskim kanalima i zaljevima, plima se može znatnije podići tijekom jakog sjevernoistočnog vjetra ("Bura"). Ovaj fenomen je karakterističan za velike i duboke zaljeve južnog Jadrana. Plime su mješovitog tipa, što znači da im je ritam poludnevni za vrijeme novog i punog mjeseca, i dnevni za vrijeme prve i zadnje četvrti. Njihove amplitude su prilično neredovite.
Morske struje
Morske struje se dešavaju pod utjecajem vjetrova, razlikam u pritisku, temperaturi i slanosti. Struje Jadranskog mora su jedva primjetne. Brzina struja se mijenja u pojedinim područjima, ali isto tako ovisi o vremenskom razdoblju. Prosječna brzina struje dosiže oko 0.5 čvora, ali mogu doseći i 4 čvora..
Slanost
Prosječna slanost Jadranskog mora je 38.30 promil. U sjevernom dijelu, slanost je nešto niža nego u središnjem i južnom dijelu zbog utjecanja rijeke Po.
Temperatura mora
Jadransko more ima zamjetnu godišnju promjenu površinske temperature. Prosječna godišnja temperatura je 11°C. Tijekom zime, more je najhladnije, a površinska temperatura se penje na oko 7°C. U proljeće, more je toplije, a površinska se temperatura penje na 18°C. Ljeti, površina mora dosiže prilično visoku temperaturu od 22 do 25°C, a u južnom Jadranu i Istri čak i 27°C.
Valovi u Jadranu
Valovi primarno nastaju kao posljedica vjetra. Što je veća površina preko koje vjetar puše, veći su valovi. Njihova snaga ovisi o konfiguraciji i izloženosti obale. Najčešće, visine valova u Jadranu se kreću između 0.5 i 1.5 metara, a vrlo rijetko prelaze 5 metara.
Klima
Klima je mediteranska, s blagim, kišnim zimama, i vrućim i suhim ljetima. Prosječna temperatura u zimi iznosi između 5°C i 10°C, a ljeti između 26°C i30°C. Temperatura mora iznosi oko 12°C u veljači i 25°C u kolovozu.
Vjetrovi
Osnovni vjetrovi Jadrana su: "Bura" (sjeverozapadni vjetar), "Maestral" (povjetarac - sjeverozapadni vjetar), "Jugo" (široko - jugoistočni vjetar) i "Pulent" (jaki zapadni vjetar).
Nadalje: "Lebić" (s jugozapada), "Levant" (s istoka) i "Tramontana" (sa sjevera). Pri stabilnom pritisku zraka, vjetrovi s kopna obično pušu tijekom noći, a s mora tijekom dana.
Informacije o vremenu na Jadranu
Obalne radio stanice emitiraju informacije o vremenu kao i vremenske prognoze za sljedeća 24h svaki dan na hrvatskom i engleskom jeziku:
Radio Rijeka |
VHF kanal 24 |
05,35h, 14,35h, 19,35h |
Radio Split |
VHF kanali 07, 21, 23, 81 |
05,45h, 12,45h, 19,45h |
Radio Dubrovnik |
VHF kanali 07, 04 |
06,25h, 13,20h, 21,20h |
Stalne vremenske prognoze na VHF - odašiljačima
Vremenske prognoze za područje hrvatskih obalnih voda emitiraju se na hrvatsko, engelskom, talijanskom i njemačkom jeziku svakih 10 minuta, i ažuriraju se u 7h, 13h i 19h (po lokalnom vremenu). One uključuju pregled situacije, kratku vremensku prognozu za sljedeća 24h i podatke o pritisku.
Emitiranje se vrši na sljedećim kanalima:
VHF-kanal 73 za sjeverni Jadran / zapadni dio Istre
VHF-kanal 69 za sjeverni Jadran / istočni dio
VHF-kanal 67 za središnji Jadran / istočni dio
VHF-kanal 73 za južni Jadran / istočni dio