Zemljopisni položaj: Grčka, službeno Helenska Republika (na grčkom: Helleniké Demokratía), je zemlja na jugoistoku Europe na južnom vrhu Balkanskog poluotoka. Grčka dijeli kopnenu granicu s Bugarskom, Bivšom Jugoslavenskom Republikom Makedonijom i Albanijom na sjeveru, na istoku s Turskom i vodama Egejskog mora i na zapadu s Jonskim i Sredozemnim morem. Smatrana kolijevkom zapadne civilizacije, Grčka ima dugu i bogatu povijest tijekom koje je proširila svoj utjecaj preko tri kontinenta.
Glavni grad: Atena - 3,192,606 stanovnika.
Državno uređenje: predsjednička parlamentarna demokracija (članica E.U. od 1981)
Upravna podjela: Grčka je podijeljena na 13 administartivnih jedinica, nazvanih "Peripheries" (Okruzi). Sljedeća razina upravne podjela su "Nomos" (Prefekture). Ukupno ih je 51, i jedna samoupravna tertorijalna jedinica (Agion Oros, na Mount Athosu). Lokalne zajednice se zovu ili "Dimos" (Grad) ili "Kinotita" (Općine). Ukupno ima 900 gradova i 133 općine.
Službeni jezik i pismo: Grčki jezi i grčko pismo. Grčka duga povijest i tradicija odražava se u njienom jeziku - postoje starogrčki i novogrčki jezik.
Stanovništvo: 11,170,957 stanovnika; od kojih je 98% Grka.
Religija: pripadnici grčke pravoslavne vjeroispovjesti 98%, muslimani 1.3%, drugi 0.7%.
Vremenska zona: lokalno vrijeme je UTC +2 sata
Površina: 131,957 km2
Obala: 13.676 km
Najviši vrh: Olimp - 2911 m nadmorske visine
Climate: Grčka ima mediteransku klimu s mnogo sunca, blagim temperaturama i ograničenim padalinama. Grčka klima je raznolika zbog njenog zemljopisnog položaja, brdovitog reljefa i njegove rasprostranjenosti između kopna i mora. Ljeti, suhe vruće dane hladi sezonski vjetar nazvan meltemi, dok planinski predjeli uglavnom imaju niže temperature. Zime su blage u nizinama, s minimalnim količinama sježnih padalina, dok su planine uglavnom prekrivene snijegom. Čest fenomen je pojava različitih klimatskih uvjeta u istom godišnjem dobu (na primjer, blaga vrućina u obalnim predjelima i niske temperature u planinama). Prosječna temperatura u siječnju varira od 5.4 °C do 13.3 °C, dok je prosječna temperatura u srpnju između 25.8 °C i 29.7 °C.
Valuta:
Euro (€) - 1 EUR = 100 cent
Kovanice: 1, 2, 5, 10, 20, 50 cent i 1 i 2 EUR
Novčanice: 5, 10, 20, 50, 100, 200 i 500 EUR
Kreditne kartice: Skoro svaka trgovina, hotel i restoran prihvaća kreditne kartice, ali mnoge trgovine u malim gradovima ne. Znakovi su obično izvješeni na vratima svake trgovine, ali bilo bi najbolje da pitate u samoj trgovimi prihvaćaju li kartice ili ne prije same kupnje.
Cijene u Grčkoj - Popis odabranih artikala
Kruh |
0.60 - 0.80 € |
Pivo u gostionici |
3 - 5 € |
Ledena kava (Frappe) |
4 - 5 € |
Grčka kava |
4 |
Koktel u baru |
6 - 8 € |
Souvlaki |
1.50 € |
Gyros sendvič |
1.80 - 2.50 € |
Dostava pizze |
7 € |
Karta za podzemnu |
0.80 € |
Karta za HSAPvlak u Ateni |
0.70 € |
Karta za autobus i trolejbus |
0.50 € |
Karta za tramvaj |
0.70 € |
Litra benzina |
0.93 - 1.05 € |
Boca vode |
1 € |
Mala boca vode |
0.30 - 0.60 € |
Telefonska kartica (za govornice) |
3 € |
Kartice za mobilne telefone od |
9 € |
Taksi od centra Atene do Piraeusa |
6 - 7 € |
Limenka bezalkoholnog pića |
0.70 - 1.50 € |
Zaštita od sunca |
10-15 € |
Iako je ova tabela dobra referenca, imajte na umu da cijene variraju od mjesta do mjesta.
Prosječna cijena obroka: Obrok u koji uključuje glavno jelo, salatu i bezalkoholno piće košta oko 12€. Cijene variraju od grada do grada, ali i od kvarta do kvarta.
Napojnica u grčkim restoranima su uključene u cijenu kao posebna usluga ili kao dio cijene hrane. Što je uključeno u cijenu, obično je naznačeno na zadnjoj strani jelovnika. Običaj je zaokružiti iznos računa u retsoranima, kafeterijama i barovima.
Struja: Voltaža gradske mreže - 220V, frekvencija 50 Hz.
Pozivni broj:
Pozivni broj države: Grčka +30
Pozivni broj glavnog grada: Atena +1
Putne isprave: Putovnica.
Kupovina: Grčka je idealna destinacija za kupovinu različitih proizvoda, s nečim za svakoga. Cijene se vrlo povoljne us obzirom na kvalitetu proizvoda i može se naći nešto za svačiji budžet. Trgovine su otvorene od ponedjeljka do petka od 9.00h do 14.30h, a utorkom, četvrtkom i petkom rade još i od 17.30h do 20.30h. Subotom su trgovine otvorene 9.00h do 15.00h, no zatvorene su nedjeljom. Supermarketi i kiosci ostaju otvoreni do 22.00h. Štoviše, u većim gradskim centrima i turističkim područjima, trgovine i kiosci su otvoreni od ranog jutra do kasno u noć, cijeli tjedan.
Turistička policija: Turistička policija je služba grčke policije s posebno obučenim osobljem sa znanjem stranih jezika. Biranjem "171" 24h na dan može se dobiti grčka turistička policija. Ova linija daje informacije u upute na grčkom, engleskom, francuskom i njemačkom, te tako pomaže turistima u nevolji.
Zdravstvo: Da bi dobili potrebnu liječničku skrb, turisti iz zemalja članica EU moraju imati europsku zdravstvenu karticu (EHC) ili bilo koji drugi pravni dokument izdan od strane zdravstvenog osiguranja.
U ovim slučajevima, potrebnu skrb u Grčkoj omogućuju:
- IKA (Zdravstveno osiguranje), zdravstvene jedinice (poliklinike) ili liječničke ordinacije u blizini
- Regionalne klinike (nekadašnje seoske klinike) ili zdravstveni centri nacionalnog zdravstvenog sustava
- bolnički odjeli
Da bi dobili potrebnu liječničku skrb, turisti iz zemalja koje nisu članice EU, moraju se obratiti svom zdravstvenom osiguranju prije putovanja.
U hitnom slučaju nazovite:
- Hitna pomoć: 166
- SOS liječnici : 1016
- Dežurne klinike i bolnice: 1434
- Hitna pomoć u slučaju trovanja: 210 7793777
- Ljekarne: 1434
- Otvorene linije za ovisnosti: 210 3617089
Državni praznici:
Siječanj: |
1. siječanj - Nova Godina 6. siječanj - Sveta tri kralja |
Ožujak: |
Pepelnica 25. ožujak - Dan državnosti |
Travanj: |
Veliki petak (ožujak/travanj) Uskrs (ožujak/travanj) |
Svibanj: |
1. svibanj - Praznik rada |
Lipanj: |
Bijeli ponedjeljak (preznik za javni sektor)) |
Kolovoz: |
15. kolovoz - Velika Gospa |
Listopad: |
28. listopad - Državni praznik |
Prosinac: |
25. i 26. prosinac - božićni blagdani |
Grčki alfabet: Grčki alfabet se koristi za pisanje grčkog jezika od 9. st. prije Krista. To je prvi pravi alfabet, odnosno alfabet sa simbolom za svaki samoglasnik i suglasnik, i najstariji je alfabet danas u uporabi. Osim za pisanje modernog grčkog jezika, ova se slova danas koriste za zapisivanje matematičkih simbola, imena čestica u fizici, imena zvijezdi, u imenima bratstava i sestrinstava, za imenovanje tropskih ciklona i u druge svrhe. Grčki alfabet je nastao iz modificiranog feničanskog alfabeta i za uzvrat je potaknuo nastanak gotice, ćirilice, glagoljice, koptskog pisma, najvjerojatnije armenskih alfabeta, kao i latinice.
Veliko slovol |
Malo slovo |
Grčko ime |
Latinično |
Α |
α |
Alpha |
a |
Β |
β |
Beta |
b |
Γ |
γ |
Gamma |
g |
Δ |
δ |
Delta |
d |
Ε |
ε |
Epsilon |
e |
Ζ |
ζ |
Zeta |
z |
Η |
η |
Eta |
h |
Θ |
θ |
Theta |
th |
Ι |
ι |
Iota |
i |
Κ |
κ |
Kappa |
k |
Λ |
λ |
Lambda |
l |
Μ |
μ |
Mu |
m |
Ν |
ν |
Nu |
n |
Ξ |
ξ |
Xi |
x |
Ο |
ο |
Omicron |
o |
Π |
π |
Pi |
p |
Ρ |
ρ |
Rho |
r |
Σ |
σ |
Sigma |
s |
Τ |
τ |
Tau |
t |
Υ |
υ |
Upsilon |
u |
Φ |
φ |
Phi |
ph |
Χ |
χ |
Chi |
ch |
Ψ |
ψ |
Psi |
ps |
Ω |
ω |
Omega |
o |